Evropska komisija (EK) predviđa da će ekonomski rast Crne Gore u naredne tri godine biti usporen, a kako ključne slabosti sistema navode to što se toleriše korupcija i nepoštovanje plaćanja poreza.

To piše u radnom dokumentu EK iz aprila ove godine – pod nazivom Program ekonomskih reformi u Crnoj Gori od 2019. do 2021. godine.

– Slabosti u institucionalnom i regulatornom okruženju, uključujući tržište rada, korupciju i visoku toleranciju za poresko nepoštovanje su ključna pitanja koja treba riješiti – piše u dijelu dokumenta. Eksperti EK navode da je institucionalni i regulatorni okvir na mikro nivou nedovoljno uspješan.

– Vlasti bi posebno trebalo da se usresrede na postizanje doslednog, neproizvoljnog sprovođenja zakona, na efikasnost i kvalitet javne uprave na državnom i lokalnom nivou, u oblastima javnih nabavki i javno-privatnih partnerstava, te na pitanja u vezi sa lokalnim oporezivanjem i parafiskalnim opterećenjem – navodi se u Programu ekonomskih reformi. Piše da je ekonomski rast bio veći nego što se očekivalo u 2018. godini, vođen javnim i privatnim investicijama.

– Procjenjuje se da je realni BDP povećan na 4,1 odsto u 2018. godini... Očekuje se da će rast biti umjeren u periodu 2019. do 2021. godine. Program predviđa naglo usporavanje rasta investicija u periodu od 2019. do 2020. godine – piše, između ostalog, u dokumentu EK. Dodaju i da vrlo niska zaposlenost ostaje ključni izazov, koji posebno pogađa mlađe ljude, žene i niskokvalifikovane.

– Troškovi rada i rigidnost tržišta rada su relativno visoki i utiču na mobilnost na tržištu rada. Složenost socijalne podrške u kombinaciji sa neprijavljenim radom stvara dodatne prepreke za formalno zapošljavanje. Pored niske stope zaposlenosti, starenje stanovništva ima dodatni negativan efekat na tržište rada, a time i na održivost penzijskog sistema – navodi se u dokumentu.

Smjernice za politiku navedene u zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga od maja 2018. godine su, navode, sprovedene u ograničenoj mjeri.

– Fiskalna strategija za 2017. godinu je u velikoj mjeri implementirana. Međutim, nikakve dodatne mjere nijesu usvojene za postizanje fiskalnih ciljeva, ali su isplate vezane za nepovoljne sudske slučajeve sada smještene u budžet. Važne vladine inicijative, kao što su reforme javne uprave i penzijskog sistema, odložene su ili stavljene na čekanje – piše u Programu ekonomskih reformi.

Ističu da je rad na zakonima koji regulišu javno-privatna partnerstva i koncesije napredovao, ali je zakonodavstvo predviđeno za usvajanje tek u drugoj polovini ove godine.

– Nezavisna regulatorna tijela za željeznice tek treba da budu stvorena i neće doseći operativne kapacitete prije 2020. godine... Potrebni su dodatni napori za poboljšanje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima, uključujući predškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih. U pripremi je nacrt zakona o tržištu rada. Dok se učešće u aktivnim politikama tržišta rada povećalo, njihovo ciljanje i pokrivenost su i dalje niski, i još uvijek nema pregleda njihove efikasnosti – navode eksperti EK. Dodali su i da su rezultati saradnje između Zavoda za zapošljavanje, centara za socijalni rad i informacionog sistema socijalne zaštite ograničeni.

Vl.O.

---

Inflacija će ostati konstantna
U Program ekonomskih reformi u Crnoj Gori od 2019. do 2021. godine piše da će inflatorni pritisci vjerovatno ostati slabi.

– Godišnji prosjek indeksa potrošačkih cijena porastao je za 2,8 odsto u 2018. godini, zbog rasta stopa PDV-a i akciza. Inače, u maloj euroizovanoj ekonomiji Crne Gore, glavna inflacija u velikoj mjeri odražava uticaj vanjskog okruženja, posebno cijena nafte i hrane – navodi se u dokumentu.

Eksperti EK ističu da uprkos procijenjenom pozitivnom proizvodnom jazu, stagnacija nominalnih plata nije generisala pritiske na cijene u zemlji.

– Očekuje se da će inflacija ostati praktično konstantna tokom 2019 – 2021., u prosjeku oko 1,8 odsto. Dok se projektovana putanja čini razumno opreznom, stabilno usporavanje proizvodnje u periodu od 2019. do 2021. moglo bi se spriječiti većom investicijom od očekivanog do 2020. godine – piše u dokumentu EK.



”Važne vladine inicijative, kao što su reforme javne uprave i penzijskog sistema, odložene su ili stavljene na čekanje